HRT traži dugove stare i do 20 godina? Građanima stižu dopisi odvjetnika zbog RTV pristojbe

Na adrese brojnih građana proteklih dana počeli su stizati dopisi odvjetničkog ureda Hanžeković koji, u ime HRT-a, poziva na izvansudske nagodbe zbog navodnih nepodmirenih dugovanja, piše Rijeka Danas.

U objavi stranice “Halo, inspektore” koja je pokrenula raspravu navodi se da se sve događa u obliku formalnih, ali ne i sudskih poziva, što kod mnogih stvara dojam hitnosti i pritiska. „Iza pravnih i naizgled službenih formulacija krije se dobro osmišljena taktika naplate“ stoji u objavi koja se širi društvenim mrežamam.

Stari dugovi i nejasna dokumentacija

U dopisima se, prema navodima, pojavljuju potraživanja koja sežu i do 2003. te 2008. godine. Mnogi su odmah komentirali opravdano pitali postoji li osnova za zastaru i koja je uopće pravna osnova takvih zahtjeva. Dodatnu zabunu stvara činjenica da se u nekim dopisima, kako se tvrdi, ne navodi precizan iznos duga, godina nastanka niti broj eventualnog ranijeg ovršnog postupka. Građani se pitaju kako je moguće da se nakon toliko godina ponovno aktiviraju takva potraživanja, i to kroz pozive na nagodbu, a ne sudskim putem.

Pritisak na starije osobe i nasljednike

U objavi su spomenuli da među primateljima takvih dopisa su često starije osobe i umirovljenici, koji zbog straha od ovrha i blokada računa reagiraju impulzivno. Navodi se da dio građana, ne razlikujući nagodbu od sudske odluke, pokušava odmah kontaktirati odvjetnički ured ili čak platiti dio iznosa kako bi “riješili problem”. „Prestrašeni ljudi plaćaju jer misle da će im FINA blokirati mirovinu“ stoji u jednom dijelu objave.

Nasljednici i dugovi preminulih osoba

Dodatnu osjetljivost situaciji daje činjenica da se dopisi, prema navodima, šalju i na adrese nasljednika preminulih osoba. U pojedinim slučajevima navodno stižu zahtjevi za podmirenje dugova osoba koje su preminule prije više godina, što kod obitelji stvara dodatnu zbunjenost i osjećaj pritiska. Problem se dodatno komplicira jer nasljednici često nemaju nikakvu dokumentaciju o navodnim obvezama starim 15 ili 20 godina.

Neodgovoreni pozivi i pravna pitanja

Građani koji pokušavaju stupiti u kontakt s navedenim uredom, prema objavi, često ne dobivaju odgovor. U analizi koja se dijeli online navodi se i da se radi o pozivima na nagodbu, a ne o ovršnim rješenjima, zbog čega dopisi nemaju istu pravnu težinu. Priznavanje duga ili čak simbolična uplata mogla bi utjecati na pravni status zastare, zato je potrebno biti jako oprezan u ovakvim slučajevima.

Što učiniti u ovakvim slučajevima?

Dosta se građana javilo u komentarima kako postupiti u slučaju da dobijete takav dopis na kućnu adresu. Prvo i osnovno, zatražiti pisani dokaz duga Od odvjetničkog ureda treba tražiti:

„Molim da mi dostavite točan iznos navodnog dugovanja, pravni temelj dugovanja, razdoblje na koje se dug odnosi te dokument na temelju kojeg se dug potražuje – izvod iz poslovnih knjiga HRT-a ili pravomoćno rješenje o ovrsi.”

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača savjetuje upravo to: pisanim putem, mailom ili preporučenom poštom s povratnicom, zatražiti točan iznos, pravni osnov i dokumente. Najbolje je to opisala ova korisnica:

Provjeriti radi li se samo o starim računima ili o ovršnom rješenju

Ako je riječ samo o staroj RTV pristojbi, Zakon o obveznim odnosima propisuje jednogodišnji rok zastare za tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu prijamnika. Ako postoji pravomoćno rješenje o ovrsi ili drugi akt nadležnog tijela, tada se primjenjuje rok od 10 godina za tražbine utvrđene pravomoćnom odlukom ili javnobilježničkim aktom.

Uložiti pisani prigovor i pozvati se na zastaru

Ako se pokaže da je riječ o zastarjelom potraživanju, treba poslati prigovor u kojem se izričito navodi da se osporava dug i da se osoba poziva na zastaru. Zastara se ne primjenjuje automatski u korist građana ako je sami ne istaknu.

Ne uplaćivati “barem nešto” prije provjere

To je posebno važno jer Zakon o obveznim odnosima propisuje da se zastara prekida kada dužnik prizna dug, a dug se može priznati i neizravno, primjerice djelomičnom uplatom.

Provjeriti Finu ako se spominje ovrha

Ako odvjetnici tvrde da postoji ovršno rješenje, korisno je provjeriti u Fini postoji li ili je postojala osnova za naplatu. HUZP navodi da se u poslovnicama Fine mogu zatražiti kopije ovršnih rješenja ako su bila dostavljena Fini na naplatu, kao i ispis naplaćenih potraživanja.

Ako dokumente ne žele dostaviti – prijava

Ako odvjetnički ured traži plaćanje, a ne želi dostaviti osnovne podatke o dugu, HUZP savjetuje prijavu Financijskom inspektoratu Ministarstva financija.